Navedeni Zakon uređuje prava maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branitelja Bosne i Hercegovine, uspostavlja Fond maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine, (u daljem tekstu“Fond“, uređuje se njegovo ustrojstvo, djelatnost, izvori sredstava, namjena i način korištenja sredstava Fonda te druga pitanja u svezi s ostvarivanjem djelatnosti Fonda. Takođe Zakon o maloljetnim borcima predviđa formiranje Registra maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine, te uređuju prava, uvjeti i postupak za ostvarivanje prava, korištenje i prestanak prava, sredstva za finansiranje prava, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava maloljetnih dobrovoljca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine kao lica zaslužnih u odbrambeno-oslobodilačkom ratu sa područja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton), a u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima.

U narednom periodu održaće se niz sastanaka sa predstavnicima federalnih i kantonalnih nadležnih predstavnika vlasti u cilju puštanja u parlametarnu proceduru i dobijanja podrške za nevedeni Zakon.

Njegova specifičnost se ogleda u uspostavljanju Fonda maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine na federalnom i kantonalnim nivoima sa pojedinačnim godišnjim budžetima od milion konvertibilnih maraka. Iz ovih sredstava bi se riješavali dvadestogodišnji nagomilovani problemi sa koijima se susreću bivši maloljetni borci.Ostala prava, definisana trenutnim federalnim zakonom o pravima demobilisanih boraca i kantonalnim Zakonima o dopunskim pravima boraca bi se i dalje povlačila i koristila kao do sada...

Naša boračka populacija suočena je sa sve izrazajnim simptomoma PTSP-a a koji su uzrokovani traumatskim iskustvima u toku ratnih dešavanja kao i prilika /neprilika nakon rata... veliki broj pripadnika naše populacije koji je u oružane snage pristupio sa svojih 14-17 godina je učestvovao u direktnim borbenim dejstvima gdje su doživili razna traumatična iskustva čije se posljedice pojavljuju i sada 1-20 godina nakon okončanja dešavanja.

UB-MDR KS je najbrojnije Udruženje maloljetnih boraca sa područja Kantona Sarajevo koje ima legitimno pravo da zastupa interese svojih članova i jedino je udruženje koje ima puni legitimitet za zastupanje maloljetnih boraca sa područja KS, u cilju rješavanja nagomilanih problema maloljetnih boraca koji nisu riješeni ni nakon dvije decenije od završetka agresija na Bosnu i Hercegovinu. Naravno, sve te tada mlade generacije 1972, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80 su poprilično iznijele rat i to u najvećem postotku u jurišnim, udarnim, manevarskim, izviđačkim, diverzantskim jedinicama. Punoljetstva su slavili na inim brdima, tranšejama, rupama...a danas uredno dobijaju odbijenice za sve svoje molbe, zahtjeve, projekte.

Važno je napomenuti da su članovi UB-MDRKS sad već 40-godišnjaci kojima je prekinuto djetinstvo, osnovno i srednje obrazovanje, narušeno zdravlje, invaliditeti, veliki postotak nezaposlenosti među članstvom, neriješeno stambeno pitanje, porodično pitanje, finasiranje školovanja kako svog tako i svoje djece....

Nezvanični i neslužbeni podatak da je oko 7000 maloljetnika učestvovalo i angažovano u ratu u BiH govori o ozbiljnosti ovog fenomena. Također ne postoje službeni podaci o njihovoj starosti i spolu. Ipak, činjenica je da nam je prekinuto djetinjstvo, sa trajnim traumama i normalnim mladalaćkim razvojem. Prema Istraživačko-dokumentacionom centru (IDC) iz Sarajeva, nevladinoj organizaciji koja prikuplja relevantne podatke u ljudskim gubicima u ratu u BiH, 661 maloljetni vojnik između 10 i 18 godina starosti ubijen je u ovom ratu.

Važno je istaći činjenicu da ti nekada mladi organizmi - djeca nisi bili u dovoljnom psiho-fizičkom kapacitetu za podnošenje ratnih trauma. Osjećaj straha nije bio dovoljno razvijen. Mozak je bio još u fazi razvoja, ako bi se desila neka povreda, ona bi bila mnogo ozbiljnija, nego kao kod odraslih, što potvrđuju medicinska istraživanja.

Prekid obrazovanja, koji je podrazumjevao odlazak iz školskih klupa, u blato, glib, tranšeu, vučiju jamu, vodu, mem, snijeg, led... za posljedicu je imao da oko 80 odsto maloljetnih boraca-vojnika nije završilo započeto školovanje. Postoje primjeri, da nekadašnji maloljetni borci, danas ti ljudi u 40-im godinima života, ne mogu dobiti posao, jer ne mogu dobiti ljekarsko uvjerenje!?, navodi se u saopćenju UB-MDR KS.

Navedeni Zakon uređuje prava maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branitelja Bosne i Hercegovine, uspostavlja Fond maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine, (u daljem tekstu“Fond“, uređuje se njegovo ustrojstvo, djelatnost, izvori sredstava, namjena i način korištenja sredstava Fonda te druga pitanja u svezi s ostvarivanjem djelatnosti Fonda. Takođe Zakon o maloljetnim borcima predviđa formiranje Registra maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine, te uređuju prava, uvjeti i postupak za ostvarivanje prava, korištenje i prestanak prava, sredstva za finansiranje prava, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava maloljetnih dobrovoljca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine kao lica zaslužnih u odbrambeno-oslobodilačkom ratu sa područja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton), a u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima.

U narednom periodu održaće se niz sastanaka sa predstavnicima federalnih i kantonalnih nadležnih predstavnika vlasti u cilju puštanja u parlametarnu proceduru i dobijanja podrške za nevedeni Zakon.

Njegova specifičnost se ogleda u uspostavljanju Fonda maloljetnih dobrovoljaca-boraca-branilaca Bosne i Hercegovine na federalnom i kantonalnim nivoima sa pojedinačnim godišnjim budžetima od milion konvertibilnih maraka. Iz ovih sredstava bi se riješavali dvadestogodišnji nagomilovani problemi sa koijima se susreću bivši maloljetni borci.Ostala prava, definisana trenutnim federalnim zakonom o pravima demobilisanih boraca i kantonalnim Zakonima o dopunskim pravima boraca bi se i dalje povlačila i koristila kao do sada...

Naša boračka populacija suočena je sa sve izrazajnim simptomoma PTSP-a a koji su uzrokovani traumatskim iskustvima u toku ratnih dešavanja kao i prilika /neprilika nakon rata... veliki broj pripadnika naše populacije koji je u oružane snage pristupio sa svojih 14-17 godina je učestvovao u direktnim borbenim dejstvima gdje su doživili razna traumatična iskustva čije se posljedice pojavljuju i sada 1-20 godina nakon okončanja dešavanja.

UB-MDR KS je najbrojnije Udruženje maloljetnih boraca sa područja Kantona Sarajevo koje ima legitimno pravo da zastupa interese svojih članova i jedino je udruženje koje ima puni legitimitet za zastupanje maloljetnih boraca sa područja KS, u cilju rješavanja nagomilanih problema maloljetnih boraca koji nisu riješeni ni nakon dvije decenije od završetka agresija na Bosnu i Hercegovinu. Naravno, sve te tada mlade generacije 1972, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80 su poprilično iznijele rat i to u najvećem postotku u jurišnim, udarnim, manevarskim, izviđačkim, diverzantskim jedinicama. Punoljetstva su slavili na inim brdima, tranšejama, rupama...a danas uredno dobijaju odbijenice za sve svoje molbe, zahtjeve, projekte.

Važno je napomenuti da su članovi UB-MDRKS sad već 40-godišnjaci kojima je prekinuto djetinstvo, osnovno i srednje obrazovanje, narušeno zdravlje, invaliditeti, veliki postotak nezaposlenosti među članstvom, neriješeno stambeno pitanje, porodično pitanje, finasiranje školovanja kako svog tako i svoje djece....

Nezvanični i neslužbeni podatak da je oko 7000 maloljetnika učestvovalo i angažovano u ratu u BiH govori o ozbiljnosti ovog fenomena. Također ne postoje službeni podaci o njihovoj starosti i spolu. Ipak, činjenica je da nam je prekinuto djetinjstvo, sa trajnim traumama i normalnim mladalaćkim razvojem. Prema Istraživačko-dokumentacionom centru (IDC) iz Sarajeva, nevladinoj organizaciji koja prikuplja relevantne podatke u ljudskim gubicima u ratu u BiH, 661 maloljetni vojnik između 10 i 18 godina starosti ubijen je u ovom ratu.

Važno je istaći činjenicu da ti nekada mladi organizmi - djeca nisi bili u dovoljnom psiho-fizičkom kapacitetu za podnošenje ratnih trauma. Osjećaj straha nije bio dovoljno razvijen. Mozak je bio još u fazi razvoja, ako bi se desila neka povreda, ona bi bila mnogo ozbiljnija, nego kao kod odraslih, što potvrđuju medicinska istraživanja.

Prekid obrazovanja, koji je podrazumjevao odlazak iz školskih klupa, u blato, glib, tranšeu, vučiju jamu, vodu, mem, snijeg, led... za posljedicu je imao da oko 80 odsto maloljetnih boraca-vojnika nije završilo započeto školovanje. Postoje primjeri, da nekadašnji maloljetni borci, danas ti ljudi u 40-im godinima života, ne mogu dobiti posao, jer ne mogu dobiti ljekarsko uvjerenje!?, navodi se u saopćenju UB-MDR KS.