Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice Saray Ovası što znači Dvor i polje oko dvora. Sarajevo se ponekad naziva i Šeher (tur. şehir; per. شهر šahr), imenom koje je gradu dao njegov osnivač Isa-beg Ishaković. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom Damask sjevera, a Jevreji Sefardi su ga nazvali Mali Jerusalem. Abdulah Škaljić, autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", navodi sljedeće:

...Složenica je nastala po uzoru na složenice Smederevo, Kraljevo, Popovo, Mirijevo, Trnovo (složenica) itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih vakufnama, u vakufnami Mustaj-bega Skenderpašića iz 1517. g. (čiji je original i prevod objavio Dr Hazim Šabanović u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje"...

Isa-beg Ishaković, zapovjednik Zapadnih strana (1440-1463), koji 1463. godine postaje drugi po redu sandžak-beg Bosne (1464-1470), podigao je svoj vakuf nekoliko godina prije konačnog pada Bosne pod osmansku vlast, dok je još bio zapovjednik krajišta koje se protezalo od Skoplja, preko Novog Pazara i usijecalo se u srednjovjekovnu Bosnu. Taj položaj naslijedio je od oca Ishak-bega. Izuzetno bogat Isa-beg je podigao niz zadužbina širom Osmanskoga carstva. Umro je poslije 1470. godine.

Njegova imovina, uvakufljena i neuvakufljena, prostirala se na području užeg jezgra Sarajeva-čaršije, Bendbaše, Faletića, s obje strane Koševskog potoka, Nahoreva, Trebevića, Pala, Rakovice, Trnova, Binježeva, Hadžića, Pazarića, Dobrinje, Butmira, Osijeka, Vlakova, Visokog.
Prva mahala u Sarajevu, nastalo je oko današnje Careve džamije, čiji je graditelj Isa beg. I mahala a i džamija su nastale prije 1462. godine, kao i most preko Miljacke, Careva ćuprija.
Isa-begov hamam (banja) prvi put je spomenut u Isa begovoj vakufnami iz marta 1462. godine. Posjedovao je dva jednaka dijela, muški i ženski, sa po dvije prostorije za kupanje i jednom zajedničkom prostorijom, u kojoj se kasnije nalazilo kupatilo za ritualna pranja Jevreja.

Još 1462. godine Isa-beg je dao izgraditi i prvi han, karavan saraj, u Sarajevu. Nazvan Kolobara, bio je jako sličan Morića hanu, posjedovao je 40 prostorija, 4 magaze i veliko skladište za robu. Mogao je primiti 400 ljudi.