Dokument koji je usvojen 2002. godine, sedam godina nakon rata u BiH, obavezuje zemlje potpisnice da spriječe sve osobe mlađe od 18 godina da se priključe oružanim snagama i učestvuju u sukobima. UNICEF djetetom vojnikom smatra svaku osobu mlađu od 18 godina koja pripada bilo kakvim oružanim snagama. Ova definicija ne obuhvaća samo one koji direktno učestvuju u sukobu, nego i kuhare, stražare, kurire i špijune.

UNICEF procjenjuje da približno 350.000 djece vojnika, od kojih neki imaju samo osam godina, trenutno učestvuje u više od 30 oružanih sukoba širom svijeta. Prema britanskoj organizaciji 'War Child', najviše djece vojnika ima u Africi, gdje 40 odsto čine djevojčice. I za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, mnoge djevojke i djevojčice su u njemu aktivno učestvovale.

Nezvanični i neslužbeni podatak da je oko 7 hiljada maloljetnika učestvovalo i angažovano u ratu u BiH govori o ozbiljnosti ovog fenomena. Također ne postoje sluzbeni podaci o njihovoj starosti i spolu. U Hrvatskoj postoji udruga maloljetnih branitelja domovinskog rata koja ima oko tri hiljade članova. Dok, prema neslužbenim podacima preko 11 hiljada maloljetnih osoba sa prostora bivse Jugoslavije, djece od 11 do 17 godina su kao ratnici učestvovali u borbenim operacijma i po statusu službeni vojnici novonastalih država i aktivno učestvovali u proteklim ratovima.

Prema Istraživačko-dokumentacionom centru (IDC) iz Sarajeva, nevladinoj organizaciji koja prikuplja relevantne podatke u ljudskim gubicima u ratu u BiH, 661 maloljetni vojnik između 10 i 18 godina starosti ubijen je u ovom ratu.

Važno je istaći činjenicu da ti nekada mladi organizmi - djeca nisi bili u dovoljnom psiho-fizičkom kapacitetu za podnošenje ratnih trauma. Osjećaj straha nije bio dovoljno razvijen. Mozak je bio još u fazi razvoja, ako bi se desila neka povreda, ona bi bila mnogo ozbiljnija, nego kao kod odraslih, što potvrđuju medicinska istraživanja.

Prekid obrazovanja, koji je podrazumjevao odlazak iz školskih klupa, u blato, glib, tranšeu, vučiju jamu, vodu, mem, snijeg, led... za posljedicu je imao da oko 80 odsto maloljetnih boraca-vojnika nije zavrsilo započeto školovanje. Postoje primjeri, da nekadašnji maloljetni borci, danas ti ljudi u 40-im godinima života, ne mogu dobiti posao, jer ne mogu dobiti ljekarsko uvjerenje!?

Oba bosanskohercegovačka entiteta, Federacija i Republika Srpska, zakonom su regulisala prava bivših vojnika. Ovi zakoni nemaju posebne odredbe za maloljetne borce, jer ih ne priznaju kao posebnu kategoriju, pa oni imaju ista prava kao i drugi bivši borci. Na primjer, imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, ortopedska pomagala za invalide, prednost pri zapošljavanju i rješavanju stambenog pitanja. Bivšim maloljetnim vojnicima se u praksi njihova prava često krše, posebno kada je riječ o zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti.

Trenutno ne postoji dovoljno sluha za zakonske izmjene koje bivši maloljetni borci-vojnici traže.